Comprensión de lectura, idea principal e ideas secundarias

De CNB
Ir a la navegación Ir a la búsqueda
Busca en cnbGuatemala con Google


Idioma k'iche' como L1

Competencia
Utiliza estrategias de lectura con propósitos informativos y recreativos
Aprendizajes esperados
Lee en voz alta, con fluidez y precisión diferenciando textos literarios e informativos, haciendo inferencias y predicciones: detalles importantes, diferencia entre el personaje principal y los secundarios y entre idea principal y secundarias.
Indicador de logro de la lección
Identifica la idea principal y secundaria en textos escritos.

Propósito de la lección[editar código]

Explique a los estudiantes que el tema a estudiar es:ri nab’e no’j chi upam jun japaj o kapaj tzij xuquje’ ri ukab’ no’j k’o chi upam ri japaj o kapaj tzij uwokom wi rib’ ruk’ taq tz’aqat chomanik chi ketob’an che ukirik ri chomab’al.

Uwokik eta’mab’al (conocimientos previos)[editar código]

En esta lección se presenta una serie de actividades que tienen como propósito desarrollar la comprensión lectora identificando la idea principal e idea secundaria en textos escritos en idioma k’iche’.

  • Solicite a los estudiantes que cuenten quién es o quiénes son las personas más importantes de su comunidad y comenten por qué creen que esta o estas son importantes. ¿Su kib’i’ ri winaq nima’q kib’antajik pa ri komon? ¿Suche are nima’q kib’antajik pa ri komon?
  • Organice a los estudiantes en grupos de cuatro y pida que piensen en un japaj o kapaj tzij sobre su familia, lo exponen a la general sobre la o las ideas de nab’e no’j xuquje’ ukab’ no’j, nim xuquje’ laj no’j y cómo llegaron a determinar el nim no’j y laj no’j.
  • Presente a los estudiantes, de manera oral, la competencia que necesitan desarrollar y el aprendizaje esperado y diga:Rajawaxik kiweta’maj utzukuxik chi upam jun tzijob’elil ri nab’e no’jib’al xuquje’ ri ukab’ no’jib’al.
  • Diga a los estudiantes que para alcanzar la competencia deben hacer ciertas actividades en la clase:Rech kiweta’maj ri eta’mab’al k’o jalajoj taq chak kib’an pa we tijonik.
  • Pida a los estudiantes que se organicen en grupos de cuatro integrantes en el aula y elija un coordinador del grupo:Chiwoko iwib’ pa kajkaj xuquje’ kitzukuj jun k’amal ib’e.
  • Elabore dos papelógrafos con la siguiente frase cada uno:
  • Lea cada una de las frases y explique a los estudiantes qué significa cada uno. Pídales que lean en silencio cada una de las frases, luego, pregunte si tienen dudas y aclare todas las dudas posibles.¿Su xisik’ij uwach chi upam ch’aqata’q taq wuj? ¿Su kub’ij ri k’o chi upam ri keb’ ch’aqata’q wuj ¿Chisik’ij uwach ri ke b’ ch’aqata’q wuj pa nawalil? ¿La kixcowin che ub’anik? ¿Su kichomaj ix?

K’ak’ eta’mab’al (nuevos aprendizajes)[editar código]

Uk’utik eta’mab’al (enseñanza explícita)[editar código]

  • Explique a los estudiantes que en las siguientes actividades realizarán lo siguiente: Chiwila’ ¿Jachin chike ri nab’e no’j k’o chi upam ri tzijob’elil?, ¿Jachin chike ri ukab’ no’j k’o chi upam ri tzijob’elil? ¿Sutaq k’o chi upam ri tzijob’elil?
  • Explique a los estudiantes la forma de encontrar la idea principal e idea secundaria en un cuento o tema: Chanim kinb’ij chiwe ri ub’anik utzukuxik ri nab’e no’j chi upam jun tzijob’elil xuquje’ ri utzukuxik ri ukab’ no’j chi upam jun tzijob’elil:
    • Nab’e kasik’ij uwach ri tzijob’elil.
    • Ukab’ kajuch’ ruk’ ri atz’ib’ab’al ri nab’e no’j.
    • Urox kajuch’ ruk’ ri atz’ib’ab’al ri ukab’ no’j, k’o karaj ma tz’ib’am ta ri nab’e o ukab’ no’j chi upam ri tzijob’elil, we jeri’ rajawaxik kasik’ij uwach ronojel ri tzijob’elil kach’ob’ ub’e y al ri kutzijoj.
    • Kanik’oj nojimal ri kutzijoj xaq jeri’ karaq ri nab’e xuquje’ ukab’ no’j jachin chirij katzijon wi ri tzijob’elil.
  • Pregúnteles si tienen alguna dificultad para realizar estas actividades y resuelva las dudas que tengan.

K’utub’al eta’mab’al (modelaje)[editar código]

Lecciones modelo k'iche' - lupa 1.png
  • Explique que hará una lectura en silencio y luego en voz alta; después, ellos harán lo mismo.

Jun ja winaq
Jun ja winaq are jawi’ e k’owi ri tat, ri nan, konojel ri qachalal.
Are taq qonojel kqaloq’oj qib’, k’o jamaril pa le jun ja winaq.
Je’lik le jun ja winaq.

  • Instruya la forma de encontrar la idea principal y las ideas secundarias de acuerdo con lo explicado anteriormente.
    • Nab’e kasik’ij uwach ri tzijob’elil. Jun ja winaq
    • Ukab’ kajuch’ ruk’ ri atz’ib’ab’al ri nab’e no’j.

Jun ja winaq

Jun ja winaq are jawi’ e k’owi ri tat, ri nan, konojel ri qachalal.
Are taq qonojel kqaloq’oj qib’, k’o jamaril pa le jun ja winaq.
Je’lik le jun ja winaq.

  • Urox kajuch’ ruk’ ri atz’ib’ab’al ri ukab’ no’j, k’o karaj ma tz’ib’am ta ri nab’e o ukab’ no’j chi upam ri tzijob’elil, we jeri’ rajawaxik kasik’ij uwach ronojel ri tzijob’elil kach’ob’ ub’eyal ri kutzijoj.

Jun ja winaq

Jun ja winaq are jawi’ e k’owi ri tat, ri nan konojel ri qachalal.
Are taq qonojel kqaloq’oj qib’, k’o jamaril pa le jun ja winaq.
Je’lik le jun ja winaq.

  • Kanik’oj nojimal ri kutzijoj xaq jeri’ karaq ri nab’e xuquje’ ukab’ no’j jachin chirij katzijon wi ri tzijob’elil.
  • Indique que la idea principal de esta lectura es Jun ja winaq are e k’owi ri tat, ri nan, konojel qachalal y las ideas secundarias son are taq qonojel kqaloq’oj qib’, je’lik le jun ja winaq.
  • Explique a los estudiantes que leerán una lectura, primero en silencio y, luego, en voz alta, cuando se les indique: kaqasik’ij uwach jun kapaj tzij nab’e pa nawalil, katek’uri’ ko kujch’awik che usik’ixik uwach ri kapaj tzij, are chi’ kinb’ij chiwe.
  • Proceda a leer en la siguiente lectura: K’amal taq b’e re Chwi’ suq.
K’amal taq b’e re Chwi’ suq[1]
Lecciones modelo k'iche' - lupa 2.png
Lecciones modelo k'iche' p(29).png

Ri’ k’amal taq b’e k’ax kanima’ chech ri k’achelaj, xkichomaj k’ut xkib’an jun wokoj kuk’ri winaq. Xkitzijoj chi kech ri winaq man utz taj

keqasax ri che’, we kab’anik, kasik’ix saq’ij chaqij. Kechaqijar taq ri k’wa’, ri nima’, kak’is uwach le loq’olaj ja’, xa necher rajawaxik kkichajij ri q’inomal uya’om ri Ajaw chaqe.

Konojel xkichomaj rij, xkib’ij k’ut: are’ utz ketik che’. Xa rumal sib’alaj rajawaxik le loq’alaj ja’, le winaq xkib’ij: che we ik’ ri’ qonojel kujb’e che utikik taq che’. Are utz katik le che’ re lemob’, saqchaj, k’isis, pa taq juyub’.

Lecciones modelo k'iche' - lupa 3.png
  • Explique a los estudiantes que ahora aprenderán la identificación de la idea principal y secundaria de la lectura. Lea el título de la lectura en el papelógrafo “K’amal taq b’e re Chwi’ suq”.
    • Nab’e kasik’ij uwach ri tzijob’elil K’amal taq b’e re Chwi’ suq.
    • 'Ukab’ kajuch’ ruk’ ri atz’ib’ab’al ri nab’e no’j. Ri’ k’amal taq b’e k’ax kanima’
    • Urox kajuch’ ruk’ ri atz’ib’ab’al ri ukab’ no’j: Xkitzijoj chi kech ri winaq man utz taj keqasax ri che’, Kechaqijar taq ri k’wa’, ri nima’, kak’is uwach le loq’olaj ja’, xkib’ij: che we ik’ ri’ qonojel kujb’e che utikik taq che’
  • Pregunte a los estudiantes:¿Su no’j kuya le ub’i’ chaqe le “K’amal taq b’e re Chwi’ suq”, ¿Nu xk’ulmataj wi? ¿La ronojel q’ij e k’o ri k’amal taq b’e re Chwi’ suq? ¿Nim kipatan ri k’amal taq b’e pa ri komon?
  • “K’amal taq b’e re Chwi’ suq” y lo escrito en el pizarrón escriben en su cuaderno.

Sak’ajem (ejercitación)[editar código]

Komon ub’anik (práctica guiada)[editar código]

  • Escriba la siguiente lectura en el pizarrón: Ri kotz’i’j y pida que los estudiantes copien en su cuaderno: Kintz’ib’aj jun japaj tzij cho le tz’alam tz’ib’ab’al “Ri kotz’i’j” ix kiwesaj uwach cho ri iwuj:
Lecciones modelo k'iche' p(30).png
Ri kotz’i’j[2]

Ri kotz’i’j k’o cho ja, sib’alaj uk’ok’al, kuya uka’yib’al ri pa qachoch, rech k’o uk’aslemal ri kotz’i’j rajawaxik kya uja’, kaja’xik rech ma kkamtaj. Le ja’ kuya uchuq’ab’ ri urab’ ri kotz’i’j, kuya uchuq’ab’ ri uxaq, ri kotz’i’j.

  • Pida a los estudiantes que, en parejas, identifiquen la idea principal e ideas secundarias, utilizando estas instrucciones:
    • Nab’e kasik’ij uwach ri tzijob’elil.
    • Ukab’ kajuch’ ruk’ ri atz’ib’ab’al ri nab’e no’j. ri kotz’i’j rajawaxik kya uja’
    • Urox kajuch’ ruk’ ri atz’ib’ab’al ri ukab’ no’j k’o karaj ma tz’ib’am ta ri nab’e o ukab’ no’j chi upam ri tzijob’elil, we jeri’ rajawaxik kasik’ij uwach ronojel ri tzijob’elil kach’ob’ ub’eyal ri kutzijoj. Le ja’ kuya uchuq’ab’ ri urab’ ri kotz’i’j, sib’alaj uk’ok’al.
    • Kanik’oj nojimal ri kutzijoj xaq jeri’ karaq ri nab’e xuquje’ ukab’ no’j jachin chirij katzijon wi ri tzijob’elil. Ri kotz’i’j rajawaxik kya uja’. Le ja’ kuya uchuq’ab’ ri urab’ ri kotz’i’j, sib’alaj uk’ok’a

Roksaxik (aplicación)[editar código]

Utukelal chak (práctica independiente)[editar código]

  • Organice a los estudiantes en grupos para que identifiquen la idea principal e ideas secundarias en la siguiente lectura:
Le yab’il

Kqariq yab’il are taq man kqach’aj ch’ob’ej ta ri qachoch. Are taq xaq kqamulij le mes pa qachoch , kepoq’ ta awaj ri kekib’an k’ax chi qech. Rumal la’ rajawaxik chi ronojel q’ij kqasak’ajaj ronojel ri k’olib’al pa qachoch, xuquje’ kqach’ojch’ob’ej qib’, kqach’uq ri qarikil. Ronojel wa’ kqab’ano rech k’o ri utz wachib’il pa qak’aslemal.

  • Pida a los estudiantes que tengan presente estas instrucciones para encontrar la idea principal y las secundarias:
    • Nab’e kasik’ij uwach ri tzijob’elil.
    • Ukab’ kajuch’ ruk’ ri atz’ib’ab’al ri nab’e no’j.
    • Urox kajuch’ ruk’ ri atz’ib’ab’al ri ukab’ no’j, k’o karaj ma tz’ib’am ta ri nab’e o ukab’ no’j chi upam ri tzijob’elil, we jeri’ rajawaxik kasik’ij uwach ronojel ri tzijob’elil kach’ob’ ub’eyal ri kutzijoj.
    • Kanik’oj nojimal ri kutzijoj xaq jeri’ karaq ri nab’e xuquje’ ukab’ no’j jachin chirij katzijon wi ri tzijob’elil.
  • Solicite a los estudiantes que compartan su trabajo con los demás compañeros. Corrija, de ser necesario, las respuestas de cada grupo.

Uk’isb’alil chomanik (cierre)[editar código]

  • Pregunte a los estudiantes:¿Su xiweta’maj pa uwi’ ri nab’e no’j nim na chi upam jun japaj o kapaj tzij?, ¿Su xiweta’maj pa uwi’ ri nik’aj taq tz’aqat chomanik chik ketob’an che ukirik?
  • Interrogue a todos los estudiantes ¿Su k’axk’olil xiraqo pa uwi’ ri tzijob’elil? ¿Su tzij xiweta’maj? Con base en las lecturas: ¿Su xk’ulmatajik?, ¿Su xiweta’maj?, ¿Su xiweta’maj kachakun chiwe che ri ik’aslemal?

Etab’al no’jib’al (evaluación del aprendizaje)[editar código]

  • Organice a los estudiantes en parejas y, en forma conjunta, lean el contenido del siguiente formato:
Jastaq
Je’
Je’ taj
1. Kinkowin kinwilo ri nab’e no’j chupam jun tzijob’elil.
2. Kinkowin kinwilo ri ukab’ no’j chupam ri tzijob’elil.
3. Kinkowin kinwilo ri sutaq k’o chi upam ri tzijob’elil.
  • Pida a los estudiantes que, en forma individual, respondan las preguntas del formato anterior, que escriban las respuestas en su cuaderno y, finalmente, pregunte:¿Su xiweta’maj pa uwi’ ri tzijob’elil? De ser necesario, resuelva las dudas de cada uno de los estudiantes.

Referencias[editar | editar código]

  1. USAID- Mineduc 2016. Tzijob’elil K’aslemal
  2. Miguel Santos Hernández Zapeta, 2017.

(En lectura). Capacidad de leer un texto con entonación, ritmo, precisión y velocidad adecuada. El propósito de desarrollar la fluidez es lograr que la decodificación sea automática, para facilitar la comprensión.

(En escritura). Se refiere a la automatización de los movimientos de escritura. Si el estudiante escribe con fluidez puede concentrarse en la producción de textos.

Aplicar estrategias para entender y recordar. Implica estar en capacidad de comunicar lo que se ha leído y escuchado.

Combinación de dos o más palabras usadas con valor comunicativo. La frase puede ser parte de una oración o usarse de manera independiente.

Narración de las acciones que les suceden a unos personajes en un espacio y un tiempo determinados.